Резултати претраге страна 10

I have a guest . . .

I have a very restless guest
From the place of the heart.
Very jealous, very jealous!
My guest doesn't know how to sleep: no.
 
Like how a serpent coils itself
Yet not like a serpent, no:
Like a bonfire that consumes
The place where my heart is!
 

For a kiss

For a kiss on your flavored skin,
For a kiss in your golden hair
Receive my whole soul, oh beloved!
You'd fill the infinite of my wishes...
By a kiss!
 
For a kiss hidden in your lips,
Deep, stubborn and slow as a farewell,
Suffering the lovesickness, and burning by my fevers,
Yearning for and finally dying little by little...
In a kiss!
 

Naterala si me

Naterala si me da te volim
Kako bi posle učinila da te zamrzim
Naterala si me da ti pevam
A već ne želiš da me slušaš
Naterala si me da te gledam
Iako sam se tražio u tvom pogledu
Nisam se pronašao, ništa nisi ostavila
Ti nisi ono što sam očekivao
 
Naterala si me da te volim
I slučajno si me zaboravila
 
Sa tim ledenim srcem
Pretvarala si se, plakala, a ja sam bio tvoja uteha
Bio sam smiren sam i bacila si me u nebo
Kajem se što sam te toliko voleo
I sada se kajem
Što je zbog toga ovo srce otkazalo
 
I ti me više nećeš videti da plačem
Život ide dalje i ja te ostavljam
Zbog toga ne želim više da te vidim, ti si loša sreća
I kako je dobro reći...
 
Naterala si me da te volim
Kako bi posle učinila da te zamrzim
Naterala si me da ti pevam
A već ne želiš da me slušaš
Naterala si me da te gledam
Iako sam se tražio u tvom pogledu
Nisam se pronašao, ništa nisi ostavila
Ti nisi ono što sam očekivao
Naterala si me da te volim
I slučajno si me zaboravila
 
Naterala si me
Naterala si me
I slučajno si me zaboravila
Naterala si me
Naterala si me
 
Kunem ti se da te niko nikada neće voleti kao ja
Niko te nikada neće gledati kao ja
Za sve si ti kriva i prisilila si moje srce
Nemaš obraz čak ni da mi tražiš oproštaj
 
Niko te nikada neće voleti kao ja
Niko te nikada neće gledati kao ja
Za sve si ti kriva i prisilila si moje srce
 
Naterala si me da te volim
Kako bi posle učinila da te zamrzim
Naterala si me da ti pevam
A već ne želiš da me slušaš
Naterala si me da te gledam
Iako sam se tražio u tvom pogledu
Nisam se pronašao, ništa nisi ostavila
Ti nisi ono što sam očekivao
Naterala si me da te volim
I slučajno si me zaboravila
 
Naterala si me
Naterala si me
I slučajno si me zaboravila
Naterala si me
Naterala si me
 
I već ne mogu, ne mogu, ne mogu više da te volim
(Ja ne mogu više da te volim)
Trebalo bi zatvoriti ovu ranu i ti to ne možeš (ti to ne možeš)
Sada ću biti prvi, drugi i treći i ti si (i ti si)
I ja se ničega neću sećati i ti ćeš se svega sećati
 
Naterala si me da te volim
Kako bi posle učinila da te zamrzim
Naterala si me da ti pevam
A već ne želiš da me slušaš
Naterala si me da te gledam
Iako sam se tražio u tvom pogledu
Nisam se pronašao, ništa nisi ostavila
Ti nisi ono što sam očekivao
Naterala si me da te volim
I slučajno si me zaboravila
 
Naterala si me
Naterala si me
I slučajno si me zaboravila
Naterala si me
Naterala si me
 
I ostavila si me bez tvoje ljubavi
 

Ode to Eros

Eros, Cupid, Love, little elvish God
With whom we all play!
Playing we injure ourselves,
Injuring ourselves we revel,
If we laugh we'll soon cry,
When we barely cry we laugh . . .
Already, turned away from the reverse,
Equally we turn him,
We torture him like how he tortures us,
We descend to the recesses of creation . . .
 
Wee giant!
I dreamed, or I did not dream,
Who represented you smiling and small
Who from Hercules the mace
Does not weigh like how your infant hand weighs,
Nor destroys your fury
How your smile of child
Hurts us?
 
In your light arrows
In your dapper pennants
That the poets
And juvenile love-sick peoples sing of,
What mighty opium and lethal liquors,
What marshes of mud and what rages,
What blonde and spiny garlands,
What abyssal labyrinths of roads!
 
Face mask of silk and of velvet
Beneath which the gaze glimmers, the mouth smiles,
What ambiguous or mute gaze,
What tormented mouth
Won't you have beyond you
In the masquerade?
 
Father of Cruelty and of Piety,
Son of Crime and of Beauty,
What infant will you be, that, as soon as you Age
To the Icaruses you oppose the same astral wall,
And the Lazaruses you sustain the remnants of that table
In which the same thirst is always drunk,
The same hunger
Is always eaten?
 
Nocturnal divinity
That encircles you with roses,
Supreme masked fury
That the door opens from the sky . . . wide open
Upon the empty blackness of a cave,
That the crystal casket in the handsome hands
You come to offer to the thirsty mouths
And you spill blood from the crystal casket,
What do you have in the end, at the bottom of the cave
Always sealed off from mortals
Eternal death . . . nothingness,
Or eternal life?